hpv

Humani papiloma virus (HPV) predstavlja grupu virusa koji izazivaju infekciju kože i sluzokože kod muškaraca i žena. HPV se razvija u tankim, ljuspičastim ćelijama koje se nalaze na koži, u ustima, grlu i na genitalijama. Poznato je preko 100 različitih tipova HPV-a, koji su podeljeni u dve grupe:

Niskorizični HPV
Niskorizični HPV izaziva pojavu genitalnih bradavica (kondiloma). Genitalne bradavice su najčešće povezane sa tipovima HPV-a 6 i 11. Osim ova dva tipa, među niskorizične HPV spadaju i 42, 43, 44. Javljaju se isprva u vidu crvenih tačkica i mogu prerasti u manje, bezbolne bradavice.

hpv virus

Visokorizični HPV
Visokorizični HPV izaziva pojavu cervikalne displazije (predkancerogene promene na grliću materice) i rak grlića materice, ukoliko se ne leči. Obično, visokorizični HPV ne uzrokuje zdravstvene probleme i sam od sebe nestaje. Visokorizični HPV koji se non-stop pojavljuje je jedan od primarnih faktora rizika u nastanku raka grlića materice. Seksualno prenosivi visokorizični HPV uključuju tipove 16, 18, 25, 26, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 68, 69, i još nekoliko drugih.
Ne postoji određeni lek protiv HPV-a, međutim stručnjaci preporučuju jačanje imunološkog sistema, jer se u većini slučajeva telo samo uspešno bori protiv virusa.

Preventivo, postoji vakcina protiv HPV-a, Gardasil, koja sprečava razvijanje HPV-a tip 16 i tip 18, koji u većini slučajeva izazivaju rak grlića materice.

Kondilomi, papilomi, warts, polne bradavice, sve su imena za veoma neprijatnu virusnu i polno prenosivu bolest. Veoma su neprijatni zbog teškog lečenja, gotovo nemogućnosti da se potpuno uklone, kao i mogućnosti da pređe u kancer. Uzrok nastanka kondilomi1HPV (Humani Papiloma Virus) izaziva ovu bolest prianjajući za epitelne ćelije kože i sluzokože najčešće genitalnog regiona (vagine, anusa i penisa, ređe kože testisa). Virus ceo svoj životni ciklus završava na površini (sluzo)kože pa se ne može dijagnostikovati analizom krvi. Postoji preko 80 identifikovanih papiloma virusa koji prouzrokuju nekoliko različitih vrsta bradavica kod ljudi: kožne, plantarne, ravne i laringealne papilome a 30 izaziva polne kondilome. Klasifikovani su po brojevima i većina je bezazlena po pitanju prelaza u rak. HPV-16, 18, 31, i 45 stvaraju ravne i skoro nevidljive bradavice koje mogu postati maligne dok HPV-6 i 11 predstavljaju najčešće uzročnike kondiloma, lako su uočljivi i ne izazivaju rak. Smatra se da prelaz kondiloma u rak zahteva prisustvo drugih štetnih faktora kao što su zaraženost herpes simpleks virusom, loš imunološki status i pušenje. Vreme inkubacije, dakle vreme od infekcije do pojave bradavice može trajati od mesec do godinu dana. HPV se prenosi seksualnim putem čak i blagim dodirom dve sluzokože, kao i vertikalnom transmisijom sa majke na dete gde novorođenče često biva inficirano i dobija laringealne papilome (kondilomi u grlu). Osim polnih sluzokoža u teoriji su opisani i kondilomi na usnama i u usnoj duplji kao posledica oralnog seksualnog odnosa sa zaraženom osobom ali je ova pojava u praksi dosta retka. Moguće je i širenje kondiloma po telu, tj. prenošenje virusa sopstvenim rukama sa svojih bradavica na neinficirana mesta. Smatra se da osoba koja je jednom zaražena kondilomima nikada ne može potpuno da se oslobodi virusa već samo posle lečenja gubi manifestacije istog, dakle virus je prisutan ali celularna imunost mu ne dozvoljava da se ispolji u vidu bradavica. Klinička slika Nalaze se najčešće u anogenitalnoj regiji, kod muškaraca na prepucijumu, frenulumu, sulcusu coronariusu penisa, na orificijumu uretre (otvor uretre) a kod homoseksualaca na penisu, anusu i donjem delu rektuma (dokle dospeva polni organ pri penetraciji). Kod žena se najčešće nalaze na zadnjem zidu vestibuluma vagine, velikim i malim usnama, perineumu, ređe u vagini i portio vaginalis uteri. To su obično mekane, izdužene papilomatozne tvorevine, često na peteljci, sa karfiolastom površinom, beličaste ili ružičaste boje. Moguća je sekundarna infekcija, maceracija i krvavljenje, kada se oseća specifičan miris. U početku su mali, kasnije mogu narasti i biti vrlo voluminozni. Preobražaj kondiloma u rak grlića materice najčešći je kod žena kojima ova bolest i zadaje najviše problema zbog teške pristupačnosti bradavica za lečenje, inficiranosti kanala kroz koji prolazi beba i činjenice da posto su kondilomi bezbolni dugo budu neprimećeni u dubini vagine. Dijagnoza Postavlja se na osnovu kliničke slike, histoloških, ultrastrukturnih i imunoloških ispitivanja. Lečenje Lečenje kondiloma je individualno. Moze biti iscrpljujuće i dugotrajno, neretko uključuje hiruršku intervenciju, a može biti i kratko i bezazleno. Ako se bradavice nalaze na površini polnih organa i ako nisu veće od zrna graška moguće ih je lečiti tzv. krioterapijom odnosno "spaljivanjem" tečnim azotom. Ova metoda je bezbolna i ponavlja se na svaka 3-4 dana do nestanka bradavica kada se radi test sirćetnom kiselinom radi provere preostalih mikrolezija. Nekada je dovoljno 2-3 puta otići na terapiju tečnim azotom i sve promene nestanu a nekada lečenje potraje i do godinu dana, pa se savetuje apstinencija od svakog polnog kontakta tokom lečenja jer bilo koje trenje inficiranog mesta dovodi do rasipanja virusa. Metoda za nešto upornije, takođe spoljne kondilome je 0.5% rastvor podophilotoxina (podomin), tečnosti koja se stavlja na bradavicu. Koriste se i rastvori trihlorsirćetne kiseline kao i 5-fluoracil krem. Laser je dobar metod kojim se uglavnom rešavaju unutrašnji kondilomi -vaginalni i rektalni. Sve navedene metode leče samo manifestacije HPV a ne bave se uzrokom, samim virusom. Novija istraživanja su u smeru pravljenja vakcine i korisćenja interferona lokalno u terapiji kondiloma. S obzirom da obolevaju uglavnom mlade osobe, veoma je važno da bez obzira koju od navedenih metoda lečenja primenimo, ne dolazi do značajnijeg oštećenja tkiva i da je reproduktivna funkcija potpuno očuvana. Kondilomi se često nalaze kod trudnica i tada pokazuju ubrzano širenje, zbog pada imuniteta i drugih okolnosti pogodnih za širenje infekcije. Lečenje mora da se sprovodi u toku graviditeta, bez obzira na starost trudnoće. Tokom cele trudnoće moguće je raditi laserske vaporizacije kondiloma vagine i vulve, a u slučaju izraženih promena i grlića materice. Ukoliko na grliću materice nema ozbiljnijih kondilomatoznih promena, koje nemaju tendenciju brzog širenja, laserska vaporizacija grlića materice radi se 15-20 dana pre termina porođaja, bez rizika za majku i plo

Showing the single result